Menu
Transakciona analiza
Šta je TA ?
Transakciona analiza (TA) je teorija ličnosti i komunikacije i predstavlja moćan psihoterapijski sistem za lični i profesionalni razvoj i promenu.
TA je nastala kao socijalna psihijatrija koju je razvio lekar i psihijatar Erik Bern šezdesetih godina dvadesetog veka. Tokom poslednjih šest decenija, teorija Erika Berna se razvila tako da je postala deo psihoterapije, savetovanja, edukacije i organizacionog razvoja. Takođe na temeljima klasične škole TA iznikle su nove škole TA koje imaju svoje osobenosti u pogledu fokusa u terapiji. Najpoznatije su škola nove odluke (redecision), kateksis škola (reparenting), relaciona TA, integrativna TA…
TA je zvanično prihvaćena kao psihoterapijski modalitet od strane Evropske asocijacije za psihoterapiju – EAP.
Kao modalitet psihoterapije TA je humanistička i optimistična. U duhu vremena i mesta na kome je nastala ova teorija i praksa podrazumeva veru u ljudske potencijale za razvoj i promenu, oslanja se na ličnu ogovornost i moć svakog pojedinca i poziva na socijalni angažman i ostvarivanje pozitivnog uticaja na zajednicu.
Osnovne filozofske pretpostavke na kojima se bazira transakciona analiza:
- Svi ljudi su bazično OK. – Svako od nas je rođen kao biće koje je suštinski u redu. Kako Bern kaže ’Svi se rađamo kao prinčevi i princeze. Proces socijalizacije nas pretvara u žabe.’ Dok god postojimo, i bez obzira da li se ponašamo u skladu sa tim ili pak radimo stvari koje nisu u redu, srž našeg biča je uvek OK. Ovo nas ne oslobađa odgovornosti za ne-ok stvari koje radimo, već naglašava naš uvek prisutni kapacitet da budemo i radimo dobro.
- Svako ima sposobnost da misli.–Svi ljudi (osim osoba sa teškim moždanim oštećenjima) mogu da nauče bilo šta, da se bave sopstvenim procesima, da razumeju sebe, druge i svet. Bern je insistirao na tome da bilo šta iz teorije i prakse TA može da se objasni i bude blisko osmogodišnjem detetu, ne zato što je prosto, nego zato što ne postoji ništa toliko kompleksno da ga ne možemo objasniti bilo kome.
- Ljudi odlučuju o svojoj sudbini, a te odluke se mogu menjati. – Mi, svako od nas, u nekom trenutku u svom detinjstvu (obično između 3 i 6 godina) donesemo odluku o tome kako ćemo živeti i kako ćemo umreti, i ona vodi sve naše kasnije odluke i određuje naš životni put a da toga najčešće nismo svesni. U TA verujemo da je ovu odluku moguće promeniti i da je to način na koji menjamo svoju sudbinu.
U oblastima praktične primene, TA kao psihoterapeutski pravac može da se koristi u lečenju svih tipova psiholoških poremećaja, od svakodnevnih životnih problema do teških psihoza. Ovaj sistem može biti korišćen u individualnoj, porodičnoj i grupnoj terapiji i terapiji parova.
Četiri polja primene TA ?
Transakciona analiza se, kao teorija i praksa, može primeniti u četiri razlićita konteksta koja nazivamo poljima primene/specijalizacije TA. Različite oblasti primene su Edukaciona, Organizaciona, Savetodavna i Psihoterapijska TA.
Edukaciona transakciona analiza je za profesionalce koji se bave obrazovanjem i učenjem u predškolskom, školskom, univerzitetskom i post-univerzitetskom kontekstu. Bavi se takođe podrškom deci, adolescentima i odraslima koji su učenici u okviru porodice, institucija ili društva. Cilj joj je da unapredi lični i profesionalni rast, i akademski i socijalni.
Organizaciono polje primene TA je namenjeno profesionalcima koji rade u i za organizacije, uzimajući u obzir organizacijski referentni okvir i kontekst, kao i razvoj organizacija. Fokus njihovog rada je razvoj, rast i povećanje efikasnosti ljudi koji rade u organizacijama.
Savetovanje kao polje primene transakcione analize predstavlja profesionalnu aktivnost u ugovornom odnosu koja za cilj ima da omogući klijentu da razvije svesnost, opcije i vešzine za rešavanje problema i razvoj oslanjajući se na njegove/njene snage, resurse i funkcionisanje.
Psihoterapijska TA je za praktičare koji kroz svoj rad pomažu klijentima da ostvare svoje kapacitete za samo-aktuelizaciju, izlećenje i promenu. Cilj psihoterapijskog procesa je da klijenti razumeju sebe, svoje odnose i da naprave opcije da žive svoj život na svestan, kreativan, spontan način i otvoreni za bliskost.
Svako od ovih polja zahteva od praktičara da razvije i pokaže različite ključne kompetencije da bi mogao da dobije zvanje transakcionog analitičara.
(izvor EATA Handbook 2017)
O Eriku Bernu
Transakciona Analiza je socijalna psihologija koju je razvio lekar Erik Bern. Erik Bern, rodjen 1910. godine u Montrealu, Kanada, bio je pionir radikalnog pristupa na području psihijatrije. Bern je umro 15. jula 1970. godine sa samo 60 godina. Za sobom je ostavio duboku i sistematičnu teoriju ličnosti i raspon alatki koje se koriste svuda po svetu kako bi se promovisalo zdravlje i razvoj.
Trening u psihoanalizi Bern je započeo kod Pola Federna 1947. godine, koji je radio sa Frojdom u Beču. Kasnije Bern postaje klijent Erika Eriksona. Oba ova psihoanalitičara su uticala na Bernov teorijski razvoj; Federn konkretno je uticao na razvoj Bernovih ideja o ego stanjima.
Prvi put u pisanoj formi Bern transakcionu analizu spominje 1957. godine, kasnije iste godine počinje seminar u San Francisku i tako započinje rast Transakcione Analize. San Francisco Bay Area je još uvek glavno uporište Internacionalne Transakcione Asocijacije.
Bernova najpoznatija knjiga Koju igru igraš (1964), je internacionalni bestselr koji je uticao na način kako ljudi misle i razumeju međusobne odnose. Ideja o unutrašnjem Detetu, o Igrama, o Strokovima i o Životnom skriptu su sada termini koji se koriste izvan TA zajednice i ušle su u svakodnevni rečnik. Poslednja knjiga je izdata posthumno Šta kažeš posle zdravo. Ova knjiga je rezime većeg dela teorije i poslednjih dostignuća njegove TA teorije.
Bernove knjige:
·Um u akciji, 1947.
·Laički vodič kroz psihijatriju i psihoanalizu, 1957.
·Transakciona Analiza u psihoterapiji, 1961.
·Struktura i dinamika organizacija i grupa, 1963.
·Koju igru igraš, 1964.
·Principi grupnog tretmana, 1966.
·Sex u ljubavi, 1970.
·Šta kažeš posle zdravo, 1971.
Kontakt
Beograd
sata.conference@yahoo.com